+385 1 3017 011 [email protected]

Terariji su vrlo interesantni ponajviše mlađoj generaciji ljubitelja prirode i onima koji vole imati drugačije ljubimce koji pomalo graniče sa mistikom.
Najčešći stanovnici terarija su reptili, vodozemci i paučnjaci stoga pogledom u terarij možemo očekivati zmije, guštere, tropske žabice, paukove, skokunice i dr.

Terarije možemo podijeliti na tri skupine:

  • Suhi terarij
  • Vodeni terarij
  • Paludarij – terarij sa suhim i vodenim staništem

Suhi terarij

U suhom terariju ćemo držati životinje koje dolaze iz pustinjskih predjela, uglavnom tropske i suptropske suhe klime. Dakle takvi terariji se uglavnom sastoje od finog pijeska, stijene i eventualno drveta ovisno o životinji i njihovim navikama.
Terarij za takve životinje mora biti zatvorenog tipa sa vratima (klizna dvostruka) na prednjoj strani terarija (obično cijelom površinom) kako bi bez poteškoća mogli hraniti životinje i čistili terarij.
Terarij mora biti staklen (eventualno akril) i proziran sa prednje strane kako bi bez ometanja mogli uživati u pogledu na unutrašnjost.
Prozračnost/ventilacija (pasivna) je ključna i mora biti dijagonalna (lijevo i desno) u samom vrhu. Ventilacija nikako ne smije biti postavljena samo s jedne strane ili u nižim dijelovima jer reptili ne podnose propuh i nagle oscilacije u temperaturi.

U pustinjskim predjelima temperatura varira od dnevnih 40°C-50°C pa do noćnih gdje pada i do 0°C, nerijetko i ispod 0°C. Kako bi uspješno imitirali prirodno stanište ljubimca terarija moramo koristiti podni grijač koji će regulirati temperaturu cijelog terarija preko cijelog dana (12h) te po noći ga isključivati pomoću vremenskog prekidača (tajmera).

Nemojmo zaboraviti da su gmazovi hladnokrvne životinje i da je minimalna temperatura za prehranu 25°C jer na toj temperaturi bakterije su vrlo aktivne i pomažu probavi životinja.

Npr. ako zmiji damo hranu na temperaturi ispod 20°C ona će ju pojesti ali ju neće uspjeti probaviti te će ju morati neiskorištenu ispljunuti. Nakon nekoliko takvih postupaka kod životinje nastupaju probavni problemi, pad imuniteta, iznemoglost te nakon toga nastupa smrt što zasigurno ne želimo.

U takvim podnebljima dan i noć traju 12/12 sati.

Nadalje tu su životinje iz tropskih šuma koje žive u polumraku ili slabom svjetlu i vlažnom habitatu.
Njima moramo osigurati podlogu od treseta, komadiće kore bora, drveta ili kokosa, što ovisi o staništu iz kojeg potječu.

Moramo im osigurati svijetlo koje imitira dnevni spektar sa UVA i UVB zrakama.

Obavezno pripazite da pustinjskoj životinji osigurate adekvatne lampe sa puno većim indeksom UVA 36% i UVB 8% zraka nego što su lampe za šumske životinje.

Pogrešan odabir lampe može dovesti do avitaminoze (D vitamin) kod jednih, dok će kod drugih izazvati oštećenja očiju i opekline zbog osjetljive sluznice.

Također im moramo osigurati živu hranu (cvrčke, crve brašnare i sl., muhe, mlade i odrasle štakore i miševe), vitamine i minerale koji su ključni za zdrav i pravilan razvoj životinje.

Neke životinje nikad ne piju vodu već istu dobiju kroz živi plijen, nekima je potrebna ali u malim količinama, nekima moramo osigurati umjetne lokve dok neke su pak jako male pa da se ne bi utopile ližu samo rosu ili je moguće kupiti vodeni gel koji osigurava vodu i nije opasan za utapanje (za neke vrste paukova).

Dekoracije kao što su kamen, drvo ili biljke su ključne za svaku životinju jer joj osiguravaju mjesto za promatranje, sunčanje,skrivanje i vrebanje plijena.
Ukoliko im to oduzmemo životinja će biti pod stalnim stresom i životni vijek vašeg ljubimca i vaše uživanje se znatno skraćuju.

Vodeni terarij

U vodenom terariju ćemo najčešće držati vodene kornjače.
Dakle potreban je terarij sličan akvariju ali visina terarija se u pravilu stavlja nešto niže što opet ovisno o veličini životinje.
Staklo terarija treba biti minimalne debljine od 8 mm za odrasle jedinke (tvrdi oklop), filtracija i grijač moraju biti odvojeni tj. fizički izolirane kako ne bi došlo do oštećenja uređaja i ozljede životinje uslijed kretanja kornjače.

Rasvjeta mora biti sa UVA i UVB indeksom kao i za pustinjske životinje,dakle jače radi D vitamina jer se kornjače u pravilu stalno sunčaju na nekom otočiću, komadu debla što pluta i sl.
Plivaju u pravilu samo dok love hranu (ribe, rakovi) i bez vode ne mogu progutati plijen, ostatak vremena koji borave u vodi je isključivo radi rashlađivanja, parenja ili premještanja na drugo područje.
Zbog veće količine organskoga otpada i hrane filtracija mora biti učinkovita, dakle i do 3 puta veća nego za akvarij za što su idealni pregradni ili vanjski filtri.

Kako se hrana ne bi bespotrebno otapala u vodi što dovodi do prljanja, hrana se stavlja na suhi dio terarija sa kojeg će kornjača po potrebi uzeti hranu kada je gladna, odnijeti u vodu i progutati.
Temperatura vode kroz cijelu godinu mora biti od 25° do 27°C jer tropi nemaju godišnja doba (nema zime).
Ukoliko im ukinemo toplinu i čistu vodu nastupa letargija kod hranjenja jer ispod 20°C neće uopće uzimati hranu i mlade jedinke neće dočekati proljeće te će uginuti!
U slučaju nedostatka UV-A i UV-B zraka neće moći proizvoditi D vitamin i oklop se počinje „topiti“. Kalcij je također vrlo bitan mineral (alkalni metal) kod ovih životinja radi izgradnje oklopa.
Prljava voda zasićena je sa NH4 (amonijak) koji dovodi do oštećenja sluznice oka životinje do te mjere da izgubljeni vid neće biti moguće vratiti niti liječenjem.
Dakle nemojmo kupiti životinju ako se prije niste informirali o njenim minimalnim potrebama.

Kod gmazova moramo imati na umu da kupujemo mladu jedinku koja brzo raste i neke vrste svoju veličinu u toku života povećaju 5, a neke i do 20 puta ovisno o vrsti.
Idealno bi bilo odmah kupiti nastambu adekvatne veličine u odnosu na veličinu odabrane vrste životinje u odrasloj dobi jer na taj način štedimo novac a životinji pružamo optimalne uvjete za život.
Npr. Kalifornijska crveno uha kornjača Trachemys scripta elegans u prodaji se nudi (nudila) sada je IAS (invazivna vrsta i pod moratorijem na uvoz u RH) mlada od cca. 5 – 8 cm dok odrasla jedinka nakon 5 do 7 godina postigne veličinu od 35 do 40 cm.
Imajmo na umu da su to životinje koje žive do 80 i više godina.

Paludarij

Paludarij je vodeni terarij koji ima suhi i vodeni predio i namijenjen je najčešće životinjama vlažnih šumskih staništa kao što su tropske žabice, skokunice (Periophthalmus koelreuteri i sl.)
Takve životinje obitavaju uz rubove rijeka, jezera i delta rijeka koje se ulijevaju u mora i oceane (boćate vode).
Staništa su poluotvorena ili su duboko u tropskoj šumi skrivena od danjeg svjetla.

Dakle uvijek se vodimo za onime od kuda životinja dolazi i kakav je okoliš u kojem živi. Na taj način već znamo 90% bitnih informacija za uspješno držanje takvih životinja (stručna literatura, enciklopedija, internet uz dodatnu provjeru!).

Za ove životinje, opet ovisno iz kakvog staništa potječu, moramo osigurati, npr. ako se radi o žabicama, adekvatno svjetlo sa niskom UV indeksom UVA-2% i UVB-0,5% kao za šumske životinje jer im jako sunce (UV indeks) može oštetiti sluznicu kože, moramo im osigurati puno vlage i vodeni predio, puno bilja za skrivanje, humusno tlo i sl.
Također nemojmo smetnuti sa uma temperaturu prostora od 25 do 30°C i vode od 24 do 28°C.
Idealno bi bilo dodatno instalirati uređaj koji izbacuje vodenu paru (maglu) koja se kondenzira po okolišu. Ukoliko niste u mogučnosti nabaviti takav uređaj morat ćete radi zdravlja, kako životinja tako i bilja, ručno špricati mlaku vodu unutar paludarija.
U takvom paludariju idealne biljke za dekoraciju su razne vrste Orhideja i tropskih puzavica.

Mogućnosti je puno i na vama je da odlučite koji tip terarija se vama najviše sviđa.

Copyright @ JBL Aquaristik

Copyright @ JBL Aquaristik

Za više detalja što vam je sve potrebno možete pogledati na stranici 

Goran Mizerak

Savjetnik za akvarije, ribnjake i terarije.

Pin It on Pinterest

Share This